[{{mminutes}}:{{sseconds}}] X
Пользователь приглашает вас присоединиться к открытой игре игре с друзьями .
Обычный маори
(3)       Используют 9 человек

Комментарии

Ни одного комментария.
Написать тут
Описание:
Тексты на языке маори (Новая Зеландия). Длина 250-300
Автор:
sashavirtual
Создан:
18 августа 2024 в 20:04 (текущая версия от 31 мая 2025 в 14:29)
Публичный:
Нет
Тип словаря:
Тексты
Цельные тексты, разделяемые пустой строкой (единственный текст на словарь также допускается).
Содержание:
1 Ko ngā Māori te tangata whenua o Aotearoa; koia hoki te ingoa o tō rātou reo. Ko te tikanga o te kupu Māori, he 'tangata noa', otirā, i roto i ngā kōrero pakiwaitara me ngā kōrero tuku iho ko tana mahi hei whakarerekē i ngā tāngata me ngā atua, ngā kehua rānei.
2 He hononga ētahi i roto i ētahi atu reo Porinīhia, he tauira ko te Hawaiʻi, ko tōna tikanga, he mea māori, he mea taketake, he tino mea. Koia hoki te ingoa o te iwi me te reo o te Kuki Airani, e mōhiotia ana hei te reo o Rarotonga. I noho rāua ki roto ki te pōuri.
3 I pipiri rawa tētahi ki tētahi, nō reira kīhai te marama i puta. Kei te aroha tonu te wahine ki tāna Tāne, ko ia te kohu o ngā maunga e rere nā ki runga, ka ringihia hoki ngā roimata e Rangi ki runga ki a Papa. I piri a Tawhiri-matea ki tōna pāpā ki a Rangi-nui, ko ia anō te hau.
4 Ko ngā ingoa o āna tamariki ko ēnei: He nui ōna uri, he nui hoki tōna whawhai ki ōna tuākana. Ko Māui te tupuna nāna te motu nei i hī ake i te moana, nō reira te ingoa i tapaia mō te motu nei, ko "Te Ika-a-Māui". Ka mate a Māui, he tinihanga nōna ki tōna tupuna, ki a Hine-nui-te-pō i mate ai.
5 Ko te pūrākau mō Hotupuku. Ko Hotupuku he taniwha nō Kupenga, i ngā mānia o Kāingaroa. Ko te āhua i rite ki te tuatete; ko te nui, me he parāoa nui, te pane, ngā peke, te hiku, ngā unahi, te peha, ngā tuātara i āhua ngarara katoe ēnei. Heoi, ka rite ēnei kōrero i a rātou katoa.
6 Ka whakaritea ngā tāngata mō tētahi taha, mō tētahi taha o te mahanga, hei kukume i ngā taura. Ka whakaritea ngā tāngata hei pātaritari atu i te ngutu o te ana, ka rite; ka whakaritea ngā tāngata mau patu taoroa, patu pāraoa, meremere; ka rite. Kātahi ka haere atu ngā kaipātari ki te waha o te ana.
7 Kīhai anō i tata atu, ehara! kua rongo rawa te taniwha rā i te piro tangata Rongo kau atu ngā kaipātari i te harurutangao te haerenga mai o te taniwha rā i roto i te rua, anō me te wheorotanga whatitiri! Ka kite mai i ōna paramanawa, hei oranga mōna hari ana tōna ngākau
8 Kua hamana haere mai te waha o te taniwha, kua whatero mai te arero, kua tae rawa ki roto ki ngā mahanga e tūwhera mai rā. Kātahi ka whaka hauhau te hunga e tū iho rā i te tomokanga: Kātahi ka kumea, ehara! kua mau tonu i waenganui tonu o te puku Ehara!
9 Ku mate. I haehaetia rawatia. Ka kitea i roto i te puku nui, ehara! e noho a tinana tonu ana te wahine, te tamariki, te tāne; ko ētahi anō kua motu i waenga, i te pane, i ngā ringa He whenua, he kāhui moutere a Aotearoa i Te Moana-nui-a-Kiwa Ko Aotearoa te ingoa Māori o nāianei mō te motu
10 Engari i tērā atu rautau, ko 'Aotearoa' tētahi o ngā ingoa mo Te Ika-a-Māui anakē. Koiarā i kī ai ngā tūpuna, 'ki a tātou ngā iwi o Aotearoa me te Wai-pounamu'. Nō ngā tau whakatūwhera o tērā rautau, arā nō te wā i mua i te Pakanga Tuatahi o te Ao, ka hurihia hei ingoa mō te motu katoa.
11 Ko tētahi ingoa kāhore i te tino whakamahia i tēnei wā, ko Niu Tīreni, arā te whakamāoritanga o "New Zealand". Ki ētahi, ko "Nū Tīrani" kē. Ko Aotearoa te ingoa e rangona whānuitia ana i tēnei wā. E toru ngā reo a te motu o Aotearoa: ko te reo Māori, ko te reo Pākehā, ko te NZSL.
12 Engari he nunui ngā reo e kōrerotia ana e ngā tāngata maha o Aotearoa nei. Hei tauira, ko te reo Hāmoa me te reo Rarotonga. Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu. Ko ngā wāhi e tata ana ki taua taumata ko Mangaorapa, ko Pōrangahau.
13 Ki ētahi, ko Taumata-whakatangihanga-kōauau-o-Tamatea-turi-pūkaka-piki-maunga-horonuku-pōkai-whenua kē, koia tēnei te ingoa tino roa o te ao, e ai ki te pukapuka a Guiness. He ingoa tēnei nā Ngāti Kere, hei whakamaumaharatanga ki tō rātou tupuna, ki a Tamatea-pōkai-whenua.
14 He maha ngā kōrero mōna; he ariki, he toa. Ko tana tama, a Kahungunu te tupuna o Ngāti Kahungunu, tērā o ngā iwi rongonui o taua rohe mai i Tūranga-nui-a-Kiwa, tae noa atu ki Te Mātakitaki-a-Kupe. Ka hinga i konei te teina a Tamatea. Ka puta te aroha o Tamatea mōna, ka noho i reira.
15 Ko tana tikanga he noho ki te taumata rā, whakatangi kōauau ai. Ka mau tonu te waiata tangi a Tamatea, ka waiatatia tonutia ki ngā tangihanga, ki ngā hui. Kākāpō. Ko te Kākāpō he manu ngahere nō Aotearoa. He manu haerepō, tau ki te whenua, kaore e rere.
16 Ko ngā huruhuru he kāriki kōtiwhatiwha o te tuarā, he kārikikaho o te poho. He manu whakamīharo te manu nei. I ēnei wā, ka nohoia tonutia e taua manu he wāhi kōtahitahi nei o Aotearoa. Ko aua wāhi i Maud Island, i Fiordland, i Whenua Hou, i Hauturu.
17 Ko te whakaaro, i tae-ā-parirau mai ōna tūpuna; i te kore kararehe konihi o konei, i ngaro ai te kaha o ōna parirau. Nō te tukunga atu e Tauiwi o te ngeru o ngā kiore, o ērā atu o ngā kararehe konihi, i ngaro kē atu te nuinga o ngā Kākāpō. Nō te tau 1995, e 50 ngā Kākāpō kei te ora tonu.
18 I nāia tonu nei, kua tae ki te 87 te nama o ngā Kākāpō kua rehitatia. Ko ia tonu te manu kotahi o te puninga Strigops o te whānau Strigopinae hoki. He nui ngā āhua motuhake o te Kākāpō; ko ēnei ngā tino āhua i wehe ai te manu nei i ngā kākā kē. Kua tae ki te 103,000 ngā mema i te 2001.
19 Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea. Ko te Whare o Ngāpuhi: Tāmaki-makau-rau ki Te Rerenga Wairua. Ko ngā pānga atu ko Ngāti Whatua, Te Rarawa, Te Aupouri, Ngāti Kahu, Ngāpuhi ki roto. Kua titiro atu rā ki te pūaha ki te Moana-nui-a-Kiwa.
20 Ngāti Tūwharetoa. Ko Ngāti Tūwharetoa he iwi rangatira e noho ana ki te puku o Te Ika-a-Māui o Aotearoa. E 29,301 te taupori i te 2001. Ko tētehi kupu whakataukī nō rātou "ko Tūwharetoa te Iwi, Tūwharetoa ki Pūtauaki, ko Tūwharetoa ki Waiariki ko Tūwharetoa ki Tongariro.".
21 Arā, ka kitea i konei e toru ngā wahanga o te Iwi nei arā ko Tūwharetoa ki Pūtauaki, ko Tūwharetoa ki Waiariki, ko Tūwharetoa ki Tongariro. Ko Te Heuheu Tukino te ariki o Ngāti Tūwharetoa. I tēnei wā ko Tumu Te Heuheu Tukino VII terā. Ko ngā awa: Tongariro, Waikato, Tarawera.
22 Ko ngā tāone: Kawerau, Tūrangi, Taupō-nui-a-Tia. Ko Tūwharetoa ki Pūtauaki rātou e noho ana ki te Kete Poutama kei raro i te taumarumaru o Pūtauaki maunga atu ki Te Awa-o-te-atua (Mātātā). E rima ngā Marae o Tūwharetoa ki Kawerau, ko te marae matua ko Hahuru kei Te Onepu e tu ana).
23 I whānau mai a Tūwharetoa ki konei nawai rā ka hau mai ki te tonga. Ko Tūwharetoa ki Tongariro rātou e noho kau ana i ngā Paparinga o Taupō-nui-a-Tia, kei raro i te mana ruruhau o Tongariro maunga ara "mai i te Matapuna ki te Hikuwai". E 32 pea ngā marae e tu taupiripiri ana ki tēnei wahi.
24 Ka noho a Tūwharetoa ki Waiariki ki Te Waiariki a ka hangai atu ki ngā kawai o Te Arawa waka. Me Timata te Whakapapa o Ngāti Tūwharetoa ki Hawaiki ki Puhaorangi. He tupua a Puhaorangi, engari ka puremutia e ia tētahi wahine Māori ko Kuraimonoa te ingoa.
25 Ko a rāua tamaiti ko Ohomairangi. He arikinui a Ohomairangi nō Hawaiki, he amokapua nana i whakangungu ai te marae o Taputapuatea. Nā Ohomairangi ko Muturangi. He tino tohunga a Muturangi, nōna te wheke mōkaikai nā Kupe i whai mai ki Aotearoa nei patu ai - ara ko te Wheke a Muturangi.
26 Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki ētahi ko Atuamatua). I te wā o Tuamatua kua takina te iwi ko Ngā Ohomairangi ko to rātou kainga ko Maketu ki Hawaiki. Ko Ngatoroirangi te tamaiti a Rakauri, he tino tohunga tēnei ki Hawaiki rā, ko tōna wahine ko Kearoa.
27 Ko Ngatoroirangi te tohunga o runga o Te Arawa waka. Nā Ngātoro-i-rangi ko Tangihia, nana ko Tangimoana, ko Kahukura, ko Rangitakumu, ko Mawakenui, ko Mawakeroa ko Mawaketaupo. Ka moe a Mawaketaupo ki Hahuru o Hapuoneone a ka puta te tamaiti nei a Manaia.
28 I tupu mai a Manaia ki ki Kawerau kātahi ka huri tōna ingoa ko Tūwharetoa-i-te-aupouri. Ka moea e Tūwharetoa nei ko Te Uira, ko Paekitawhiti, ko Hinemotu, ka maha ngā uri. Nā Rakeipoho tēnei taua ko ētehi atu o ngā rangatira rā ko Taringa, ko Rereao.
29 Ka totika te haere a Rakeipoho me Taringa ki Rotongaia, te wahi o Hinekaharoa, engari ka tahuri kē a Rereao mā ki te tonga a ka huaki ko Ngāti Hotu. Ko te marae te tūrangawaewae o te iwi. He kupu tino tawhito tēnei kupu 'marae'. Otirā, mau tonu te tapu o ngā marae.
30 Kei ngā Kuki Airani, ka mau tonu te iwi ki te whakapai o ētahi o ngā marae o reira (ko Ara-i-te-tonga, ko Vaerota, ko Taputapuatea) mō ngā karakia whakapai i ngā ariki hou. I Aotearoa nei, i te wā i noho ai ngā tūpuna ki ngā pā tūwatawata, he wāhi te 'marae' kei mua i tētahi whare whakairo.
31 He ingoa anō tō taua wāhi ko te 'marae ātea'. Ka mahia i konei ngā tikanga katoa e pā ana ki te iwi, he wāhi mā ngā tohunga e mahi ngā ritenga tapu. Kei muri i te marae, he whare maihi e tū ana. I ēnei rā, kua āhua rerekē haere te tikanga o te kupu 'marae'.
32 Ko ngā whare katoa e tū ana ki te papakāinga e kīa ana he marae; arā ko te wharenui i mua i te marae ātea, ko te wharekai, ko ngā whare horoi. I mua atu i ngā mahi hanga i tētahi whare hou, ka huihui ngā kaumātua o te rohe whakawhitiwhiti whakaaro ai, whiriwhiri kaupapa ai mō te marae.
33 Ka whakaae mai rātou ki te ingoa o te wharenui, ki ngā ingoa o ngā whare katoa o te marae. Ko te wharenui he wāhi mō ngā huihuinga, mō ngā mahi toi, mō ērā mahi atu atu. I reira moe ai ngā manuhiri ki te taha o te tangata whenua. Ūropi. Ko Ūropi tētahi o ngā paparahi tuku iho e whitu o te Ao.
34 Pērā i ngā paparahi katoa, he rerekē tōna rohe mēnā ka kōrerotia ā-ahureatia, ā-tōrangapūtia, ā-aha rānei. Atu i tēnei whakamāramatanga auau, ki ētahi atu he wāhanga noa iho a Ūropi o te paparahi o Eurāhia (koi hauāuru), o Eurawherāhia rānei. Ko Ūropi te wāhi whānau o te Tūpori Hauāuru.
35 He tūnga whakaawe ō ngā whenua o Ūropi mai te rautau 16; tae noa atu ki ngā rautau 17, 18 hoki i raro iho te nuinga o Āwherika, ngā Amerika me Āhia i te maru o ngā whenua o Ūropi. Nā te Pakanga Mātao i waenganui i ēnei whenua e rua a Ūropi e weheruatia ki ia taha o te Ārai Rino.
36 Ka puta te Rūnanga o Ūropi me te Kotahitanga Ūropi i te kōmitimiti ki te hauāuru, ahakoa kei te whakawhānui whakaterāwhiti ēnei whakahaere nō te hinganga o te Kotahitanga Sovet i te tau 1991. Ko Toroa te kaihautū o taua waka. I te wā i haere atu a Puhi, i taria e ia te waka ki Matauri, ki Ngā Puhi.
37 Hoki ai ia ki tōna wāhi kāinga noho ai me rātou. Nāna i kī, kei te haere. Hoki i reira, nāna te waka i hari ki Ngā Puhi, ki Matauri. "Ko ngā uri o Mataatua i toitū ki te rohe. Ka tū mai ngā uri o Wairaka, o Awanuiarangi, o Tūhoe-pōtiki hei rangatira nui mō Ngāti Awa rāua ko Tūhoe.
38 Ko Muriwai te tipuna whakahirahira o Te Whakatōhea. Nā te whawhai a Puhi rāua ko Toroa mō ngā mahinga ka wehe atu a Puhi me te waka ki Tākou i Te Tai Tokerau. Ko Puhi tētahi o ngā tīpuna nui o te iwi o Ngā Puhi". He tino whanaunga te reo Tahiti ki te reo Māori.
39 E mōhiotia whānuitia te kōrero mō te taenga mai o Kāpene Kuki ki Aotearoa. Kāore anō tēnei reo kia whakamōhiotia hei reo motuhake, otirā, kua karangahia kētia tēnei reo hei "reo-ā-iwi". E ai ki te ture o Wīwī, ko te reo Wīwī anake te reo e tiakina ana i raro i te maru o te ture.
40 Ko ngā ingoa tika o ngā reo Porinīhia e kōrerongia ana i roto i a Porīnihia Wīwī ko te reo Tahiti, ko te reo Enana, te reo Tuamotu, te reo Mangareva me te reo Tuhaapae. Hawaiʻi. Ko Hawaiʻi ara "Ka Paeʻaina o Hawaiʻi Loa" he kahui moutere e noho ana i Te Moana-nui-a-Kiwa.
41 1500 maero (2400 km) te roanga mai i te moutere o Hawaiʻi i te tonga tae noa ki te motuiti o Kure. Nō te 21 Here-turi-kōkā 1959 ka whakatūria a Hawaii hei te 50 o ngā wāhanga whenua o te Hononga-o-Amerika. E 3,700 km (2,300 maero) te tawhiti i te tuawhenua o Amerika.
42 He iwi Porinīhia ngā tāngata whenua o Hawaiʻi ra, e ai ki a rātou i ahu mai ngā tūpuna i 'Kahiki loa', i whakaaro ētahi ko ngā moutere o Tahiti me Hiva ērā. Kāore e kore he whanaunga tata rawa tō rātou reo ki tō tātou ake reo Māori o Aotearoa nei, ki ērā reo noa atu o Porinīhia ki te rāwhiti.
43 Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hawaii, engari, e āhua tata ana ki te tau AD 1000. Ko te āhua nei, i rere tuatahi mai ngā waka o ngā tūpuna i ngā moutere e kīa nei ko te Kāhui o ʻEnata. Nō te tau 1778 ka tae mai a James Cook.
44 Ko te whakaaro, ko Cook te Pākehā tuatahi i kite i ngā tāngata o Hawaii; engari, ki ētahi, he Pāniora kē ngā Pākehā tuatahi. I ngā tau 1780 me 1790 ka whawhai ngā ariki o Hawaii kia tū rangatira. Ko te wā o tana matenga ko te tau 1819. Ka hinga te Kīngitanga o ngā uri a Kamehameha i te tau 1893.
45 Ka whakaputa te kaupapa whakatū kāwanatanga kē e ngā kaiwhakatupu huka, i runga i te whakaaro whakamāmā ake ai i te hokohoko huka ki Te Hononga-o-Amerika. Nā John L. Ka hinga te Kuīni i te 17 o ngā rā o Kohi-tātea, 1893, ka whakatūria he kāwanatanga hou.
46 Nō te 4 Hōngongoi 1894, ko te whakatūranga o Hawaiʻi hei whenua tū motuhake, ko Sanford B. Dole te tumuaki. Mea kau ake, ka puta ngā mihi tautoko a te Kāwanatanga o Amerika. Nō muri mai, ka puta tana kupu whakarere i te torōna. Nō te tau 1959 ka whakatūria a Hawaii hei wāhanga whenua tonu.
47 Ko Aotearoa Tuatahi he rōpū tōrangapū no Aotearoa. Ka mōhiotia whānuitia āna mahi whakahē i ngā ture manene, i te Tiriti o Waitangi hoki. Nā Winitana Pita te rōpū i whakaū i te 1993, ko ia tonu te kaihautū o nāianei. E ai ki ētahi, ki te kore a Winitana, ka ngaro haere a Aotearoa Tuatahi.
48 I te pōtitanga o 2002, e toru ngā kaupapa matua o Aotearoa Tuatahi: Ka puta a Aotearoa Tuatahi hei rōpū tōrangapū i te 1993, i mua i te pōtitanga o taua tau. Ko Winitana Pita te mema Pāremata mō Tauranga, ā, he minita mō ngā Māori o mua. I te pōtitanga o 2005, ka āhua hinga a Aotearoa Tuatahi.
49 Ka whiwhi rātou i te 5.72% o ngā pōti, kia toru noa iho ngā turu. Ka hinga hoki a Winitana i Tauranga, ka wikitoria a Bob Clarkson o Nahinara kē. Ka haere kē a Winitana ki te Pāremata hei mema o te rārangi. Tūheitia Paki. Ko Tūheitia Paki te Kīngi Māori o nāianei.
50 Ko ia te tama mātāmua o Te Arikinui Te Atairangikaahu, te Kuīni Māori mai i te 1966. I pānuitia ia hei Kīngi i te tangihanga mō Te Atairangikaahu, nō te 21 o ngā rā o Here-turi-kōkā, 2006. Kāhore anō tana taitara hou kia pānuitia, engari ko te āhua nei, he rerekē ki tō tana whaea, 'Te Arikinui'.
51 I whānau mai ai ia nō te 21 o ngā rā o Paenga-whāwhā i te 1955. I kuraina ia ki te Kura o Rākaumanga i Rāhui Pōkeka, ki te Kāreti o Hato Tīpene hoki. Ko Te Atawhai tana hoa rangatira. E toru ā rāua tamariki: ko Whatumoana, ko Korotangi, ko Ngawai Hono I Te Po Paki.
52 I mua i tana kīngitanga, ko Tūheita Paki te kaitohutohu tikanga mō Tainui ki te Wānanga o Aotearoa ki Rāhui Pōkeka. Hēnare Kaihau. I whānau mai a Hēnare Kaihau ki te taha tonga o te whanga o Manukau i waenganui i ngā tau 1854 me 1860. Nō Ngāti Te Ata ia.
53 I a ia e tamariki ana, ka ākona ia ki ngā kōrero me ngā whakapapa o tōna iwi. Kia pakeke ia, kua tahuri ia ki ngā kaupapa tōrangapū a te Māori. Nō muri he kaitautoko pūmau ia ki te Kīngitanga, ā, ko ia te kaitohutohu matua mō te Kīngi Māori tuatoru, mō Mahuta.
54 I te 1896 ka tū ia hei Mema Pāremata Māori mō Te Tai-hauāuru. Ko ngā take i tautokona e Kaihau i ngā tau tekau mā rima i a ia i te Pāremata ko ngā tika hī ika, mahi kai hoki, a te Māori i raro i te Tiriti. Kore rawa i mutu ana tohenga mō ngā whenua raupatu o Waikato.
55 Tae rawa ki ngā tau 1900, whakahē tonu ana a Kaihau ki ngā mahi kikino a te kāwanatanga ki ngā Māori. Ka tahuri ia ki te tautoko anō i te kaupapa whakatū Pāremata o te Kotahitanga i raro i te mana o te Kīngi Māori. Ka mate ia i te 1920. I whānau mai ia i te tau 1838 ki Moehau.
56 Ahakoa i pakeke ai ia hei Karaitiana, he tangata mōhio hoki ia ki ngā whakapapa, ngā kōrero tawhito a tōna iwi. I tana kaha ki te pupuri i ngā whenua o tana whānau, ka matatau ia ki ngā mahi o te Kōti Whenua Māori, ahakoa he mahi hua kore. I whai anō a te Kotahitanga kia tū tētahi Pāremata Māori.
57 Ki tā Mangakāhia, kāhore te Pāremata Māori e whakararu i te mana o te Kuini, engari he huarahi pea kia whakahaere ai te Māori i ōna whenua. Tae rawa atu ki tōna matenga i te 1918, ka pau i a Mangakāhia tana kaha mā te Pāremata o te Kotahitanga. I kīia ēnei hui he pāremata.
58 I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i Heretaunga. I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui.
59 Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a Wī Pere rāua ko Hōne Heke Ngāpua i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua pire kia whakamanatia te Kotahitanga.
60 Tekau tau te Kotahitanga e hui ana i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o Aotearoa, ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. Ko Ngā Puhi tōna iwi.
61 Tapaina ai ia ki tōna koroua a Hōne Heke Pōkai, i ātete rā ki te mana o te Karauna i te tekau tau atu i 1840, nāna hoki te pouhaki o Peretānia ki Kororāreka i topetope. Ka kuraina a Ngāpua ki ngā kura Māori, ki te Kura o Tīpene i Tāmaki-makau-rau. E 40 tōna pakeke.
62 Ko te "Pāremata Māori" tērā i whakatūria ai e te Kotahitanga, he rōpū whakatū pāremata Māori motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. I kīia ēnei hui he pāremata. I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi.
63 Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki Pāpāwai, i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o aua pire kia whakamanatia te Kotahitanga.
64 Tekau tau ka tū ngā huihuinga o te Kotahitanga i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o Aotearoa, ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui.
65 I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga. Kākā. Ko te Kākā he manu ngahere nō Aotearoa, hopukia ai hei mōkai i ngā wā o mua. Ko te kākā mōkai hei whakangē, kia rere mai ai ētahi atu kākā. Ko te kākā, he manu tino turituri.
66 Haruru ana te ngahere i te turituri o te tangi a tēnei manu. Koirā te whakataukī: "He kūkū ki te kāinga, he kākā ki te haere". Ko te kūkū, arā, te kererū, kahore e rangona ana e turituri ana tana tangi; he manu āta tangi. Ka whakaritea ngā tāngata pēnei ki te kūkū i ngā wā o te nohopuku.
67 Ā ki te kākā i ngā wā e puta whakarere ai āna kōrero. Ko te ingoa pūtaiao ko "Nestor meridionalis". Ko te Kororā he manu moana itiiti. Mā tonu te uma, te poho, he ōrangi kākonu te pane me te tuara. Ko "Eudyptula minor" te ingoa pūtaiao. Ko te "Little Blue Penguin" te ingoa reo Pākehā.
68 Ahakoa huri koe ki hea i te ao nei, kāore e kitea he pakihoe iti ake i te Kororā o Aotearoa. He āhua tohunga tonu te kororā ki te ruku kai māna. I a ia e kau ana i te mata o te wai, ruku atu ai ia i ngā kai pērā i te wheke me ngā ika pakupaku kei raro noa iho i a ia.
69 Ka āhua rua tekau hēkena pea e ruku kai ana māna, kātahi ka puea ake. I ētahi wā ka haere te kororā i tētahi rāngai ika, kātahi ka kohakina tētahi. He wā anō ka ruku atu i ngā wai hohonu tonu ki te hopu ika māna - arā, ka āhua whitu tekau mita pea te hohonu o tana tirikohu atu.
70 Ka taea e te kororā te noho atu ki te moana mō ētahi wiki, me te moe atu anō hoki ki reira. Kau haere ai ngā kororā i ngā tai e whā o te motu. Mai i te marama o Here-turi-kōkā ki Poutū-te-rangi, ka tau ki uta, he whakaputa uri te kaupapa. Ko te Kauri he rākau whakakake o Aotearoa.
71 He rākau roa, he rākau kāpia, he rākau ariari. Engari, pākarukaru noa te kiri. Ko te ingoa pūtaiao ko "Agathis australis". Ko te Kauri tētahi o ngā rākau tino nui o te ao, ā, ara ētahi kua eke ki te 60 mita te tāroa. Ko tētahi atu kei taua ngahere anō, ko Te Matua Ngahere.
72 Tekau mā ono mita te pae o tōna pūtake, ā, o ngā kauri katoa e tū tonu ana, e ora tonu ana i ēnei rā, kāore tētahi mea he whānui ake i tēnei tōna kōhiwi. Ko Kopi te ingoa o tētahi atu, ara kei te ngahere o Ōmahuta. He rākau wharemoa a Kopi, engari i hinga tērā o ngā uri o Tāne i te tau 1973.
73 I te rohe o Hauraki, ko Tānenui. Ka ngahoro ana ngā manga o te kauri, ka tū ana rānei te kōhiwi, ka pahī mai te kāpia, ā, ka rere iho. I ngā rā o mua, whakamahia ai te kāpia e o tātou tūpuna hei tahu ahi, hei mahi ngārahu mō te tā moko, ā, whakamahia anō ai hei pia ngaungau.
74 I te rautau tekau mā iwa, he tino taonga hokohoko te kāpia i Ūropi me Amerika, ka mutu, he nui te utu. Whakamahia ai te kāpia i ērā wā hei mahi mōhinuhinu, ā, i whakamahia anō hei hanga taonga whakanakonako, pērā tonu i tērā atu momo pia e kīa nei he 'amber'.
75 I roto i ngā tau mano tini, ka pahī mai te kāpia i ngā kauri, me te heke atu ki te poho o Papatuanuku. Arā tētahi pūrākau a ngā tūpuna mā mō te kauri, pēnei nā. Tērā tētahi mimiha i whakapati i te kauri kia haere atu hei hoa haere moana mona, engari kare te kauri i whakaae ki te inoi a tana hoa.
76 Heoi anō, ko tana i whakaae atu ai, kia riro i te mimiha tōna kiri, ā, kia riro i a ia te kiri o te mimiha. Nā konei i ki tonu ai te kiri o te kauri i te kāpia, pērā tonu i te ki o te kiri mimiha i te wē. Ko te ngahere kauri tētahi o ngā momo ngahere matua e toru o Aotearoa, taketake ake.
77 Ko ētahi atu, ko te wao tawai me tērā e tipu ngātahi ana te rātā me te rimu. I te wao kauri, ko ngā kauri pakeke ngā mea ka kitea nuitia - me uaua ka kitea ngā māhuri kauri e tipu ana i raro tonu i te kāuru o ngā mea pakeke. E rua ngā momo hua o te kauri, he toa tētahi, he uha tētahi.
78 He iti ngā hua toa, ā, ko tā ēnei, he whakaputa hae. Ko ngā mea uha, me te poro hahauporo te rite, ā, ko tā rātou, he whakaputa kākano. He parirau poto tō te kākano, pēnei i te parirau o te kākano sycamore. Ara hoki ētahi wāhi i tahuna ki te ahi kia takoto mai ai he waerenga mō te hunga ahuwhenua.
79 Mokori anō te mahi a te Forest and Bird Protection Society i ngā 1940. He mea whakahaere e rātou ētahi tono i tautokona e ngā tangata tokomaha tonu, me te whakatakoto i ēnei tono ki te aroaro o te Kāwanatanga. He ātaahua tonu ngā pua, he whero. Ko te ingoa pūtaiao he "Xeronema callistemon".
80 Ko te ingoa reo Pākehā he "Poor Knights lily". Heoi anō, he momo anō, ko te "Xeronema callistemon f. bracteosa". He momo Raupō taranga anō kei New Caledonia e tupu ana, ko te "Xeronema moorei" tērā whara ātaahua. E rua ngā wāhanga. Ko Bandar Seri Begawan te tino tāone.
81 He tata ki te whā rau mano tāngata te tokomaha; e ono tekau mā rima ōrau ko te hunga Marei, tekau mā rima ōrau he Hainamana, tekau ōrau he tāngata toiwhenua, tekau ōrau he tāngata noho rāwahi nō ngā whenua maha. Ko Hapana, ko Korea, ko Singapore ngā tino mākete kaihoko mai mō ngā mau waiwaro nei.
82 Nā te iti o te mahi wheketere, o ngā mahi ahuwhenua he iti te whakaparu ki te taiao i konei, nā, he iti hoki te whakamārakeraketanga ngahere nā reira kei te tū tonu te ngahere - neke atu ra i te waru tekau ōrau o te rahi whenua kua kapea tonutia e te ngahere.
83 I konei e tū tonu ana te nuinga o ngā toenga waoku (me ngā tūmomo kīrehe o roto: neke, pea, makimaki, honuwhenua, moko, manu, he aha he aha) i Āhia. Ko te Kīngi o te whenua nei ko Hassanal Bolkiah tōna ingoa. E kāwanatia ngā hāereerenga ki rāwaho o te whenua.
84 Ko Mohametatanga te tino whakapono o konei, ā, i tautokotia tēnei e tētahi minitatanga, ko te Minitatanga o ngā Take Whakapono. E pēhia ana ngā whakapono atu. Ko Puhaorangi he atua nō te rangi tūhāhā. Ko tētehi o rātou e tiaki ana i te pūmotomoto o Tikitiki-o-rangi (arā te tatau o te Whare Atua).
85 I kitea e ia a Kuraimonoa te hoa wahine a Toi. He wahine tino ātaahua a Kuraimonoa, ā ka pupu ake te aroha o Puhaorangi mōna. Kātahi ia ka heke iho ki tōna taha moe ai, engari i te atapō ka rere atu te atua nei. I ia pō, i ia pō ka pēnei tana tikanga, ā ka hapū te wahine a Kuraimonoa.
86 Ka mataku te wahine nei, ā ka whaki atu ia ki a Toi. Ka purua e rāua nga puta o te whare. Wīwī. Ko Wīwī, arā te Tūwehe Wīwī, tētahi whenua e noho ana ki te hauāuru o Ūropi, ahakoa he rohe, he moutere hoki ōna ki ētahi atu paparahi.5 miriona ōna kainoho.
87 Ko te reo Wīwī te reo whaimana o te tūwehe nei. Atu i te nohoanga kāwanatanga, ko tōna tāone matua, a Parī, te tino wāhi matua, taupori mai, ōhanga mai, tikanga hoki mai. He kāwanatanga māngai manapori tō te Tūwehe Wīwī, ka whakahaerea hei tūwehe tūtahi āhua-perehitini.
88 Kua whakahuaina ōna kawa matua i te Whakapuakitanga Tika Tangata. Ko ia tētahi o ngā whenua kaiū i te Kotahitanga Ūropi, te rohe euro me te rohe Shengen, ā, he nui atu tōna rahinga whenua i ērā atu peke. Kei a Wīwī te ōhanga tuarima i te ao. 59.2 miriona ngā kirirarau Itāria, arā 196.
89 9 tāngata ia km2. Ahakoa ko te Itariano te reo whaimana ā-motu, he maha ngā reo tokoiti e whaimana hoki ai ki ētahi rohe, pērā i ngā reo Tiamana me Ladino ki te rohe o Tirolo ki te Tonga, me te reo Wīwī ki te rohe o Riu Aosta. He tūwehe pāremata manapori a Itāria.
90 He mema kaiū o te Kotahitanga o Ūropi (nō tōna hainatanga i te Tiriti o Rōma i te tau 1957), ā, he peke hoki o te G8 me te Rūnanga o Ūropi. I ētahi wā o mua, he wāhi noho a te whenua o Itāria mō ngā momo iwi maha; ngā Etruki me ngā Romani hei tauira.
91 Reira i tīmata ai te Whānauruatanga i ngā tau 1300, i te rohe o Toscana, tāoro ai ki ngā tōpito o Ūropi. Mai rā anō a tōna tāone matua, a Rōma, e tū ai hei pokapū o te Tūpori Hauāuru. Koia hoki te wāhi noho o te Hāhi Katorika. Ka tau te waka rā ki Nukutaurua, ki Te Māhia, i te tau 1350.
92 Ka ū ki reira, ka whakakōhatuhia e te tohunga e Hau. Nāwai ā, kei Heretaunga te kāinga noho o Whātonga. Ka moea e ia a Hotuwaipara, ka puta mai tā rāua tama, ko Tarataraika te ingoa. Ko ia te tipunao Ngāi Tara o Te Whanganui-a-Tara. E toitū tonu ana te mana o Rangitāne ki ngā takiwā nei.
93 I te rau tau 1800 ka tutū te puehu ki a Rangitāne, nō te ekenga o ngā iwi o te raki ki ngā rohe whenua o te iwi ki te uru. Nō muri mai, ka riro i te Pākehā te nuinga o ngā whenua o te iwi ki Manawatū me Tāmaki-nui-a-Rua. Nā rātou te iwi i whakahau kia mahi ngātahi ki te Pākehā.
94 I te rau tau 1900 he tokomaha ngā rangatira o Rangitāne i hōu ki roto i ngā mahi tōrangapū o te rohe me te motu hoki. Nō te tau 1988 whakatūria ai Te Rūnanganui o Rangitāne, hei huinga mō ngā rūnanga o te iwi. E whitu ngā marae o te iwi, ko ētahi, nō ngā tau tata nei i whakatūria ai.
95 Ko Amerika-ki-te-Raki tētahi paparahi e noho katoa ana ki te tuakoi raki, ā, mō te nuinga ki te tuakoi whiti; tērā rānei he wāhanga noa iho o te paparahi o Amerika. Koia te paparahi tuatoru ā-rahinga whenua me ōna km e 24,709,000, arā āhua 16.5% o te matawhenua o te ao, 4.
96 8% rānei o te mata o te ao. E 23 ōna wehenga motuhake. Nō te wāhanga kōpaka pāmuri ngā iwi tangata tuatahi i tae atu ki 'Amerika-ki-te-Raki', mā te whakawhiti i te arawhiti whenua Bering. Kua wehea e te Tāhuhu ki waru ngā rōpū. I tēnei rōpū ko ngā mahi tāpoi, me ngā kaupapa nui.
97 Manene: Mau mai i te iwi pai ki Aotearoa ki te whakarei ake i ngā putanga pāpori me te ōhanga o Aotearoa. Te hauora me te haumaru: Whakarato a te pokapū o te hiranga ki te ngā mahi ture, me e pā ana ki te haumaru me te tika i roto i ngā pakihi me ngā wāhi mahi hanganga ture.
98 Ko te Ao-o-Kiwa tētahi rohe whakakotahi i ngā moutere pārūrū o te Moananui-a-Kiwa. He maha ngā whakamāramatanga rerekē mō te taka o te rohe nei tae ana ki te tauira: I ētahi wā, ka tapaina hokia te Ao-o-Kiwa hei paparahi tuawhitu, arā, te mea riki rawa ā-raupapa o te tauira pararahi whitu.
99 Whakaatu ai te ripanga mātaipori ō raro i ngā wāwāhanga me ngā whenua o te Ao-o-Kiwa ā-tōrangapū. Ka whakarōpūhia ngā whenua me ngā takiwā o tēnei ripanga e ai ki ngā wāwāhanga rohe ka whakamahia e te Kotahitanga Aorere. Kua whakakākārikitia ngā wehenga motuhake rahinga nui atu it te 100,000 km.
100 Me te aha anō, kua tāurungia hokia ngā takiwā motuhaketanga-kore (kiwikiwi) kia āhei ai te whakataurite. Tae ana ngā rahinga ki ngā kohinga wai whakauta (roto, awa, kurawai). Kāore ngā kokoraho o ētahi whenua ki ngā wāhanga whakaehu o te Tiri-o-te-Moana i tāpiritia...
101 Ko te iwi Māori, he iwi māia, he iwi whakaaro nui ki te hāpai i to ratōu ingoa. Ko te take o ngā tāngata Māori ko Ranginui-e-tū-nā, ko Papa-tū-a-nuku-e-takoto-nei. Ka taea e Maui te whakaahua i a ia ki te āhua o ngā manu katoa me te hoki mai ki tō te tangata āhua.
102 Ka whakatika ngā rangatira me te tini kaitoa o Rotorua, a ka kōrerorero rātou i ngā tikanga e mate ai a Hotupuku i a rātou. Ka whakaritea ngā wahi katoa e ngaro ai te taniwha rā ki roto ki ngā koromāhanga o ngā taura, a ka rite. Kātahi ka tango ngā tāngata ki a rātou patu, patua rawatia ki te pane.
103 Heoi, okeoke kau ana te nanakia rā, ka korengarenga noe te hiku, me te pane i waenganui i te ngaunga patu. Heoi ka haehaea te ika rā, ka tūatūa ki te tahā hei kai, hei hinu, ka kāinga e te iwi rā, pau ake ki roto ki o rātou puku to rātou ito, hoki ana mai ki Rotorua noho ai.
104 Ko ngā moutere matua ko Te Ika-a-Māui ki te raki, ko Te Wai-pounamu, arā Te Waka-a-Māui ki waenganui, me Rakiura ki te tonga. Ko Aotearoa he rōpū moutere e tū mokemoke ana, e roa rawa te tawhiti ki whenua kē. Tuatahi, he nui rawa atu tana taumaha, tae noa ki te 4 kg.
105 He rerekē hoki te haruru e tukua atu e te toa; he rerekē i ā ngā kararehe atu o tana takiwā. Ki te hiahia te toa ki te uha māna, ka kohia tana hā ki tētahi pēki i tana puku, ā, ka whakaputa mai te rururu tahā rahi nei. I mua i te whakanohonga, ka waiho i a ia te mahi whakatupu pītaketake.
106 Ka haere tonu ōna hararutanga, kia kite ai ia i tētahi atu uha māna. Ko Ngāpuhi he iwi nui, nō Te Tai-tokerau, Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Ko ngā rārangi maunga ngā poutokomanawa i hikia te tāhūhū o te whare o Ngāpuhi. Ka rere atu taku awa, kia tae atu ki Tangiterōria ko Tirarau e tū mai, ka noho.
107 Kia titiro atu ki te rāwhiti ki taku pā, ki a Te Ruapekapeka, e kōrerohia nei e te nuinga, te pūtakenga mai o te awa o Te Wairua. Kātahi ka puta te kupu: "Ko Tongariro te maunga; ko Taupō-nui-a-Tia te moana; ko Tūwharetoa te iwi, ko Te Heuheu te tangata".
108 Ko te rohe: Mai i te Te Awa-o-te-atua ki Tauhara, Ki Tongariro huri noa ki Te Takaputiraha o Tutetawha ki Tuhua Maunga. Ka moea e Tuamatua ngā mokopuna tokowhā o Ruatapu, a ka puta ōna uri ko Rakauri, ko Tia, ko Hei, ko Houmaitawhiti, ko Oro, ko Maaka.
109 Ko ētehi o ngā Tama o Tūwharetoa rātou e heke mai nei ki Taupō moana ko tō rātou take ko te kangakanga o tētahi kuia nō Ngāti Kurapoto ko Hinekaharoa te ingoa. Ki ngā iwi o Te Ao-o-Kiwa, he wāhi tapu te marae, he wāhi i mahia ai ngā mahi tapu, ngā huihuinga a te iwi.
110 I ngā reo o Tahiti, o Rarotonga, he marae tēnei; ki ngā tāngata o Tonga, he malaʻe; i ngā reo o Hāmoa, o Hawaiʻi, he malaʻe. He wāhi ātea takawhā tēnei, he kōhatu, he pou rānei e tū ana ki ia taha, ki ia taha, hei wāhi mahi i ngā karakia tapu. Koia anō tētahi o ngā wero whakamutunga i tēnei mana.
111 Ka pūmau a Ngāpua ki te Kotahitanga, tatū rawa ki tōna matenga tōmua i te tau 1909 i te mate kohi. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te Kōti Whenua Māori me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori.
112 I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i Heretaunga.
113 Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a Wī Pere rāua ko Hōne Heke Ngāpua i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. 301,338km2 tōna rahinga whenua, ā, 7,500 te roa o tōna takutai.
114 Ko Rangitāne ngā uri a Whātonga, tētahi o ngā rangatira tokotoru o te waka o Kurahaupō. Ka whānau mai ki tana murimanu a Reretua, tā rāua tama a Tautoki me tā rāua tamāhine a Rerekitaiari. Ko Tautoki ka moe i a Waipuna, te mokopuna tuarua a te kaumoana nui o Te Moananui-a-Kiwa, a Kupe.
115 Ko tā rāua tama ko Rangitāne e mōhiotia anō ko Rangitānenui, ko Tāne-nui-a-rangi, ko Rangitānenui-ā-rangi rānei - nāna, ko Rangitāne. I te rau tau 1800, i kaha ngā kaiārahi o te iwi ki te arataki i te iwi i roto i ngā nekenekehanga o te ao hurihuri.
116 Takoto ana te Moana Arctic ki tōna roherohe whakateraki, te Moana Ranatiki ki te rāwhiti, te Moananui-a-Kiwa ki te hauāuru, ā, noho ana te paparahi o Amerika-ki-te-Tonga me te Moana Karipiana ki tōna paeroa. He mea riro ngā raraunga o tēnei tūtohi i te CIA World Factbook nō te 15 Huitanguru 2005.
117 Ka whakatika ko Tāne-mahuta ki te whawhai ki ōna mātua, ka panga tōna upoko ki raro, ko ōna waewae ki runga, nā, kātahi ka mawehe a Rangi rāua ko Papa, aue noa ana, ka heuea te pō, ka heuea te ao, ā, ka kitea te tini tāngata e huna nei ki roto ki te arearenga o ngā poho o Rangi rāua ko Papa.
118 I whānau ia ki te ākau o te moana nui, he mea whiu ia e tōna whaea e Taranga ki te hukahuka o te tai, he mea hikihiki e te ngaru takai atu takai mai, nā Te Apuhau ia i whakahoki ki uta. E 2000 kiromita te tawhiti ki Ahitireiria, ko Te Tai-o-Rehua te moana wehe i aua whenua e rua.
119 Ko ngā whenua e tū tata ana ki te raki ko Niu Karatonia, ko Whiti, ko Te Moutere Nōpoke, ko Tonga. Nō te tau kotahi mano iwa rau mā whitu (1907), ka whakatūria a Aotearoa hei whenua āhua tū wehe. I te kūpapa o te auau, ka taea te rongo i te hararu nei tae noa ki te 5 kiromita.
120 He mano kē te nui o aua hararutanga e whakaputaina e ia toa, e ia toa, i te pō kotahi, ki te whawhai tētahi ki tētahi. Ka matakitaki atu ki te mōwhitinga mai o te rā, kia pā mai ki ngā pāpāringa o taku maunga tapu o Hikurangi e heke ai ana roimata mā te tonga, ko Hikurangi te awa.

Связаться
Выделить
Выделите фрагменты страницы, относящиеся к вашему сообщению
Скрыть сведения
Скрыть всю личную информацию
Отмена